RIJEČ PREDSJEDNIKA SAVEZA DRUŠTAVA DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI RS

Krv i krvni derivati predstavljaju lijek i neophodni su da bi neko bio izliječen i da bi nečiji život bio spašen. Ovo su činjenice koje svako od nas treba da zna, ali i činjenice koje će podstaći svakog pojedinca da i sam postane dobrovoljni davaoc krvi. Na taj način će broj onih koji su društveno i humano osviješteni postati još veći, i u prvi plan će doći prava suština darivanja krvi. A suština darivanja krvi je da se skupi dovoljna količina sigurne krvi, te da se postigne da krv čeka pacijenta, a ne da pacijent čeka krv.
„Od 1985. godine redovno dajem krv, nekada tri-četiri puta, u zavisnosti od zdravstvenog stanja i potreba za krvi. Povodom 14. juna, Svjetskog dana davaoca krvi, u Banjaluci sam 65. put dao krv, i koristim priliku da pozovem sve koji mogu da daruju dragocjenu tečnost da se odazovu pozivu, i postanu dobrovoljni davaoci krvi.“
Sve zdrave osobe muškog i ženskog pola od 18 do 65 godina mogu darivati krv, ukoliko zadovoljavaju zdravstvene kriterije. Prilikom darivanja može se dati do 450 ml krvi. Jedini zdravstveni propis nakon darivanja krvi je da se popije dovoljno tečnosti. Ishrana i fizičke aktivnosti su uobičajene. Poslije darivanja krvi ne treba konzumirati duvanske proizvode dva sata, te ne treba raditi pored nezaštićenih opasnih aparata i mašina. Cjelokupan materijal za uzimanje krvi je sterilan i za jednokratnu upotrebu. Vrijeme da se nadoknadi “tečni” dio krvi iz rezervi je tridesetak minuta, a ćelijski elementi nadoknade se za 30 do 60 dana.
Svim davaocima krvi čestitam današnji praznik! Hvala vam!